Gume na javnim cestama zakonski moraju imati profil gaznog sloja. Primarni zadatak profila gaznog sloja je izbacivanje vode koja može utjecati na dodirnu površinu s cestom u mokrim uvjetima te osigurati prianjanje.
U vožnji po mokrim cestama velikom brzinom između gume i površine ceste može se nakupiti utisnuta voda. Guma gubi kontakt s cestom, a vozilo više ne reagira na upravljanje. Ovaj je fenomen poznat kao akvaplaning ili hidroplaning.
Ako gume ne mogu dobro prianjati o cestu tijekom akvaplaninga, manjak prianjanja ima goleme posljedice na sigurnost automobila. Vozač učinkovito gubi kontrolu nad vozilom i ne može kočiti, upravljati ili ubrzavati.
Akvaplaning ili hidroplaning najvjerojatnije će se pojaviti kad dođe do nakupljanja obilnih oborina na površini ceste. To se također može dogoditi kad je asfalt toliko neravan da se skupljaju velike lokve stajaće vode.
Postoji nekoliko načina da smanjite šanse za nesreću zbog akvaplaninga:
Važno je napomenuti da je dovoljna dubina gaznog sloja ključna ne samo u ekstremnim situacijama. Čak i pri malim brzinama postoji veći rizik od nesreće ili sudara ako su gume istrošene.
Nove gume sposobne su raspršiti do 30 litara vode u sekundi pri brzini od 80 kilometara na sat. No dubina gaznog sloja gume smanjuje se tijekom redovite upotrebe. Posljedično, gume raspršuju mnogo manje vode kako se dubina gaznog sloja gume smanjuje.
Ako, na primjer, automobilske gume imaju samo dubinu gaznog sloja od 1,6 mm, onda je uklanjanje vode učinkovito i dramatično smanjeno.
Ako gume imaju preostalu dubinu gaznog sloja od 3 mm, i dalje mogu zadržati veliku količinu svoje sposobnosti uklanjanja vode.
Nakon tog trenutka rizik od hidroplaninga dramatično se povećava. Osim toga, smanjeni gazni sloj također utječe na performansi kočenja. Što je gazni sloj na gumama automobila više istrošen, to je dulje potrebno da se potpuno zaustavi, kao što pokazuju rezultati testiranja.
U testiranju provedenom na Continentalovom mjestu testiranja Contidromu put kočenja povećan je za 6,8 metara na gumama sa zakonskom minimalnom dubinom gaznog sloja od 1,6 mm u usporedbi s punom dubinom gaznog sloja od 8 mm. Gumama s gaznim slojem od 3 mm trebalo je samo 2,2 metra dulje da se potpuno zaustave.
Gume imaju gazni sloj uzdužno po cijeloj gumi. Mjerenja dubine gaznoj sloja moraju se poduzeti, na primjer s pomoću mjerača dubine, u glavnim urezima koji imaju pokazatelje istrošenosti gaznog sloja (TWI) na modernim gumama.
U većini europskih zemalja zakonska minimalna dubina gaznog sloja za sigurnost automobila je 1,6 mm; tada gume treba zamijeniti.
Kako biste osigurali da gume pružaju najbolje moguće performanse, redovito provjeravajte gume i razmislite o zamjeni u pravo vrijeme. Nadalje, postavite sva četiri položaja kotača s gumama istog profila gaznog sloja. Svaka osovina treba barem imati par guma s istom dubinom gaznog sloja.
Kako bi bolje odredio preostalu dubinu gaznoga sloja, Continental je ugradio „indikatore za mokro” između ureza gaznog sloja gume. Ova rebra indikatora visoka su 3 mm i smještena su između blokova gaznog sloja gume.
Ako se gazni sloj oko njega istrošio do razine indikatora, onda je vrijeme da razmislite o postavljanju novih guma na kotače kao preventivnu sigurnosnu mjeru.
Bez obzira na to jesu li gume nove ili stare, vozači bi uvijek trebali usporiti na mokrim cestama kako bi smanjili rizik od akvaplaninga.
Ako dođe do akvaplaninga – što je moguće ovisno o vremenskim uvjetima i uvjetima na cesti koje vozač ne može spriječiti – vozačima se savjetuje da odmah uklone nogu s papučice gasa i pritisnu kvačilo. Izbjegavajte naglo pomicanje upravljača ili kočenje.
Međutim, ako postoji opasnost od sudara ili teške nesreće, potrebno je odmah pokrenuti kočenje u nuždi. U većini slučajeva stražnji će kotači i dalje dovoljno prianjati da uspore vozilo.
Čim gume ponovno dođu u kontakt s cestom i prianjanje se ponovno osposobi, trebalo bi biti sigurno nastaviti vožnju smanjenom brzinom.
