Smanjenje emisija CO2

Smanjenje emisija ugljen-dioksida (CO2) predstavlja ključni cilj za mnoge zemlje i industrijske grane dok se svet bori s klimatskim promenama. Preobražaj transportnog sektora igraće veliku ulogu, od poboljšanja efikasnosti potrošnje goriva kod postojećih automobila, kamiona i aviona do uvođenja električnih vozila i infrastrukture. Kada se radi o kamionima, manji otpor kotrljanja pneumatika može uveliko da se odrazi na potrošnju goriva i emisije CO2.

1. Emisije gasova s efektom staklene bašte za koje je zaslužan čovek, uključujući ugljen-dioksid, najviše doprinose globalnom zagrevanju. Transportni sektor jedan je od glavnih izvora ovih emisija, najvećim delom zbog potrebe za sagorevanjem fosilnih goriva kao pogonske energije za automobile, avione, brodove, vozove, kamione i druga vozila. Emisije gasova s efektom staklene bašte iz teških vozila činilo je 5% ukupnih emisija u EU, petinu svih emisija u transportnom sektoru i oko četvrtinu emisija u drumskom prevozu u 2014. godini.

2. Da bi se tome suprotstavila, EU namerava da do 2030. godine smanji emisije ovih gasova za najmanje 40% u odnosu na nivoe iz 1990. godine, sa željom da postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. Što se konkretno transportnog sektora tiče, cilj je smanjiti emisije u proseku za 15% do 2025. odnosno za 30% do 2030. godine. Treba napomenuti da novi Plan klimatskih ciljeva za 2030, koji se trenutno razmatra, predlaže da se smanjenje ukupnih emisija gasova s efektom staklene bašte poveća na najmanje 55% do 2030. u odnosu na vrednosti iz 1990. godine.

3. Jedna od stvari koje EU koristi za postizanje ciljanog smanjenja emisija kod teških vozila jeste VECTO – alat za proračun potrošnje energije kod vozila. Od januara 2019. godine proizvođači vozila dužni su da koriste VECTO za proračunavanje potrošnje goriva i emisija CO2 za sva nova teška vozila. VECTO vrednuje širok spektar parametara kako bi obavio proračun. U parametre spadaju: vrsta i težina vozila, aerodinamika, karakteristike pogonskog agregata i pneumatika, efikasnost prenosa i konfiguracija osovina.

Otpor kotrljanja, koji se može definisati kao količina energije koju pneumatik potroši na zadatom rastojanju, jedna je od pet sila koje vozilo mora da savlada kako bi se kretalo napred. Neizostavna je debata oko smanjenja emisija CO2, jer je otpor kotrljanja zaslužan za jednu trećinu potrošnje goriva kod kamiona. Što više goriva vozilo potroši, to ispušta više CO2. EU smatra da će se bez daljih koraka emisije CO2 iz teških vozila povećati za 10% između 2010. i 2030. Dobra vest je to što će biti moguće smanjiti otpor kotrljanja pneumatika i shodno tome njegove emisije CO2.

Postoji mnoštvo činilaca koji utiču na otpor kotrljanja:

• konstrukcija, gazni sloj i pritisak u samim pneumaticima
• opterećenje i raspored tereta u vozilu
• površina kolovoza
• vremenski uslovi

Najvažniji činilac u pogledu smanjenja otpora kotrljanja tiče se histerezisa: procesa koji se odvija kada se pneumatik izvija u dodiru s površinom kolovoza, što dovodi do energetskih gubitaka koji onemogućavaju kretanje napred. Pogledajte objašnjenje na infografici.

Važne stvari koje treba uzeti u obzir: montiranje pneumatika koji najviše odgovaraju datom profilu vašeg zadatka, optimalan pritisak u pneumaticima i pravilno poravnanje točkova. Pored redovnih provera u sklopu održavanja, ove promene mogu poboljšati otpor kotrljanja, sniziti potrošnju goriva i srezati emisije CO2.